Česte bolesti zuba i desni

Parodontalna bolest ili parodontoza znači bolest parodontalnihtkiva koja se razvija zbog dugotrajne upale desni. Parodontalnu bolest mogu prouzročiti različite prethodne bolesti koje su posljedica neredovite ili nepravilne usne higijene. Neke bolesti se brzo primjećuju, a druge su skrivene očima. Neke se osjete više, a druge manje. Nastanak svih tih bolesti možemo sami spriječiti.

To vrijedi za zdrave ljude, bez većih zdravstvenih tegoba i s aktivnim imunološkim sustavom. Kod zdravog čovjeka bakterije u ustima samo su u 20 posto slučajeva krive za upalu, a u 80 posto kriv je pojedinac sam. Kad na primjer mijesimo tijesto za kruh, mijesimo ga golim rukama. A nakon završenog posla ruke operemo. Peremo ih jer su nam ruke pune mrvica tijesta i brašna. Takvim rukama nije ugodno raditi druge poslove, odnosno čak je nemoguće. To stanje lijepo oslikava i stanje u usnoj šupljini.

Čovjek uvijek ima nešto u ustima, a čišćenje mu se čini kao »nužno zlo«. Ako zube ne peremo redovito i pravilno, to će s vremenom sigurno dovesti do bolesti zuba i desni koje poznajemo pod nazivima zubne naslage (zubni plak), karijes, zubni kamenac, zubobolja, upaljene i krvave desni (gingivitis) i parodontalna bolest.

Sve započinje zubnim naslagama, koje poznajemo i kao zubni plak. Svaka tvar najprije je meka, stoga se i zubni plak dijeli na meko stanje i tvrdo stanje. Meke zubne naslage imamo svi jer u ustima imamo slinu, ostatke hrane te brojne bakterije i odumrle stanice.

Sigurno vam se već dogodilo da ste nakon nekog vremena (možda već nakon nekoliko sati u jednom danu) imali osjećaj »hrapavih zuba«. Ta »hrapavost zuba« posljedica je mekih zubnih naslaga. Kada čistimo zube, više ne osjećamo te neugodne naslage koje su se pričvrstile na zubnu caklinu. Međutim, taj osjećaj zna biti varljiv jer neki dijelovi zuba, na primjer predjeli između zuba ili jamice na površinama zuba, takozvane grizne površine zuba, ostaju neočišćene. I tu se počinje nakupljati karijes, koji se također vidi blizu desni gdje se nakuplja i zubni kamenac. Oba procesa teku razmjerno sporo i laik ih duže vremena neće ni primijetiti.

Karijes nije posljedica loše kvalitete zuba, kako ljudi često vjeruju, nego je posljedica lošeg i nedovoljnog četkanja zuba, odnosno usprkos redovitom četkanju nastaje na predjelima do kojih četkica ne može doprijeti. Početni je karijes bijele boje ili boje krede, a kada prodre u zubnu caklinu i nastane rupica, postaje crne boje.

Zubni kamenac je tvrda zubna naslaga koja se može stvoriti već nakon 48 sati ako meke zubne naslage nisu uklonjene. Zubni kamenac je stupanj kada meka zubna naslaga (zubni plak) počinje mineralizirati, odnosno stvrdnjavati se. Posljedica je nakupljanje zubnoga kamenca uz desni, zubni džep nabrekne zbog nečistoće i odvaja se od zuba. Slijedi prodiranje nečistoće pod desni i nakupljanje zubnoga kamenca na zubnom korijenu ispod desni.